Demokratizacija kulture sjećanja u Kninu

Grad koji je nekad bio važno željezničko čvorište danas pretežito povezujemo s vojno-redarstvenom akcijom Oluja kojoj je posvećen spomenik na središnjem gradskom trgu i čija se slika masovno reproducira u medijima prilikom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti koja se uglavnom odvija na tom trgu.

Po pitanju slojevitosti povijesti te povijesne važnosti za Hrvatsku kao nacionalnu državu, Knin je svakako jedan od centralnih lokaliteta. Nakon Rimljana (u I.st.) tim su područjem vladali Ostrogoti (V–VI. st.), a za bizantske je vladavine (VI–VII. st.) na brdu Sv. Spas sagrađena utvrda. Knin prvi put spominje oko 950. bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, pod imenom Tenen (grč. τὸ Τενήν). Srednjovjekovna utvrda podno brda Sv. Spas bila je kraljevski castrum i povremena prijestolnica hrvatskih vladarâ u X. i XI. st. (Trpimira, Muncimira, Svetoslava, Stjepana Držislava, Krešimira I.). Za kralja Dmitra Zvonimira (XI.st.) Knin je bio prijestolnica Hrvatskoga Kraljevstva, potom prijestolnica posljednjega hrvatskoga kralja Petra, a nakon njegove smrti ušao je u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva (1102). Od XVI. do XVIII. st. Knin je pod Osmanlijama (XVI. i XVII. st) i Mlecima (XVII. i XVIII. st). Nakon pada Venecije (1797) i ukinuća francuskih Ilirskih pokrajina (1813) Knin je pripao Habsburškoj Monarhiji, Rapalskim ugovorom (1920) ušao je u sastav Kraljevine SHS a 1941. u sastav NDH dok je dio kninske općine potpao pod talijansku vlast. U Drugom svjetskom ratu, pobjedom nad ustaškim, četničkim i njemačkim snagama u Kninskoj operaciji (26. XI. – 4. XII. 1944) te oslobođenjem Knina, partizanske su snage preuzele nadzor nad cijelom Dalmacijom. Polovicom 1990. Knin je bio žarište srpske pobune u Hrvatskoj. U kolovozu 1990. lokalne su vlasti poticale odcjepljenje od Hrvatske i uz pomoć Jugoslavenske narodne armije organizirale nadzor nad kninskim područjem. Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano. Nakon samoproglašenja »Republike Srpske Krajine« (19. XII. 1991), Knin je bio njezin glavni grad. Oslobođen je 5. VIII. 1995. u operaciji Oluja. Srpske su se snage povukle, a zajedno s njima izbjegla je većina srpskog stanovništva. Uz ovaj kratki povijesni pregled na stranicama Hrvatske enciklopedije[i] , na službenim stranicama Grada Knina u poglavlju Povijest možemo između ostalog pročitati da je 1981. godine u Kninu i okolici popisan 43 731 stanovnik, od čega 34.846 Srba, 4.150 Hrvata te 3.335 Jugoslavena, te da je 1987. u gradu bilo 12.398 zaposlenih, od čega je polovica njih radila u dvije tvrtke, u Željezničkom prijevozu (3.100) te u tvornici vijaka TVIK-u (3,079). [ii]

Kako se materijalizira kultura sjećanja u Kninu? Svakako je najpoznatiji spomenik Oluji na trgu A. Starčevića, a slijede biste uvaženim pojedincima, znanstvenicima i zaslužnim građanima (biste akademicima Hrvoju Požaru i Slavku Krvavici, zatim biste fra Luja Maruna i Lovre Montija). U gradskom je parku kod Trga Oluje spomenik Kralju Zvonimiru, dok imena drugih vladara nose brojne ulice u gradu (Ul. kralja Tomislava, Kneza Trpimira, kraljice Jelene, Domagojeva, Držislavova, Višeslavova ul i dr.). Niže niz Tuđmanovu pa Zvonimirovu ul. nalazi se spomenik Marku Maruliću čije ime nosi veleučilište u blizini. U obližnjoj Krešimirovoj ulici braniteljska je udruga postavila protuzračni top. Unutar Kninske tvrđave na brdu sv. Spas podignut je spomenik svim žrtvama za hrvatsku državu „Pad pod križem“ te na njenom najvišem dijelu, spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu. Tvrđava je kao cjelina pod ingerencijom Kninskog muzeja te je u jednom od objekata priređen stalni postav “Oluja ’95“ posvećen Domovinskom ratu. Na sjevernom dijelu brda sv. Spas nalazi se srušeni spomenik posvećen Kninskoj operaciji u Drugom svjetskom ratu. Ponešto po strani i drugačija od ovakvih spomenika, stara je lokomotiva smještena uz trg A. Starčevića, u spomen na Knin kao nekad važno željezničko čvorište.

Želja nam je bila kroz program Demokratizacija kulture sjećanja potaknuti građane-ke, sudionike-ce naših programa na promišljanje komemorativnih praksi i uloge spomenika u društvenom i javnom prostoru. U Kninu smo 24. i 25. rujna 2019. proveli dvije radionice, jednu sa srednjoškolcima pod mentorstvom prof. Zvonka Brečića u suradnji sa Srednjom školom Lovre Montija, jednu s građanstvom u suradnji s Narodnom knjižnicom Grada Knina, uz podršku zaposlenice Ane Šimić Sunko, dipl. sociologinje. U knjižnici škole s učenicima smo ustanovili kako je većina spomenika smještena u užem dijelu grada te smo odlučili posvetiti se onim dijelovima Knina koji su u tom smislu zanemareni: stambeno naselje “Blok” s velikom novom crkvom, napušteni stari dio grada pod Tvrđavom i Laguna, ekološki ugroženi dio uz pogone tvornice Div. Na temelju promišljanja kulture sjećanja radionica u školi rezultirala je s tri konkretna projektna prijedloga za preoblikovanje javnog prostora ovih dijelova grada.

Radionica s građanstvom na kojoj su sudjelovali građani srednje i starije dobi kao prioritete je istaknula: osnaživanje Kninskog muzeja i Tvrđave, brigu o lokomotivi i oživljavanje lokalne željezničke pruge, sanacija tj. uređenje brda Spas i područja srušenog spomenika Kninskoj operaciji, oživljavanje starih toponima, oživljavanje starog grada. Na završnom javnom razgovoru tj. tribini 26. rujna 2019. sudjelovali su jednim dijelom sudionici obiju radionica te još nekoliko osoba. Tribina je povezala generacije Kninjana, srednjoškolce i starije sugrađane, oko pitanja spomeničke baštine i mjesta sjećanja u javnim gradskim prostorima. Učenici su iznijeli svoje prijedloge, a stariji su izvijestili o zaključcima do kojih su oni došli.

Svi su bili složni u zaključku da stari dio grada treba oživjeti te je kao jedan od koraka u tom smjeru prepoznat prijedlog da se na različitim lokacijama (stara pijaca, zidić, bivši hotel, itd.) postave tzv. zidne novine – ormarići ili table na kojima bi bila objavljivana sjećanja na povijest života u gradu tj. u Starome gradu, u formi kratkih priča ili životnih crtica iz lokalne povijesti, s fotografijama iz obiteljskih arhiva. Ovaj učenički prijedlog za revitalizaciju Starog grada pod nazivom “Knin nekad i sad” oduševio je prisutne, te je zaključeno da će se krenuti u realizaciju istog u malim koracima već sljedeće godine. Oformljen je inicijativni odbor za projekt postavljanja zidnih novina radnog naziva „Susreti generacija“. Radi se o edukativno-animatorskom projektu u kojem bi partneri bili: škola, knjižnica, odabrana udruga civilnog društva, te Grad Knin. Program je kako sadržajem tako i formatom idealan za primjenu u nastavi kao dodatna aktivnost, kao obogaćenje kurikuluma iz povijesti i hrvatskog jezika kroz koji se lokalna zajednica povezuje sa školom. Uz zidne novine predložena je sezonska ili godišnja manifestacija na Staroj pijaci koja bi povećala vidljivost i živost prostora. Inicijativni odbor tj. začetak radne grupe ovog projekta čine (abecednim redom): Zvonko Brečić, Milorad – Micko Dujmović, Nada Jakovčević, Kristina Leko, Ana Šimić Sunko, Maša Štrbac, Vjekoslav Živković, uz nekolicinu učenika Srednje škole Lovre Montija (Patricija Zelić, Simona Lekaj, Franka Kopilaš, Paško Čolak, Leo Ramljak, Dioklecijan Brečić-Jakovčević, te eventualno i drugi uključeni u projekt).

DEMOKRATIZACIJA KULTURE SJEĆANJA – MANIFEST PREOBLIKOVANJA JAVNOG PROSTORA GRADA KNINA, rujan 2019.

Ovaj tekst potpisuju i na njemu dalje zajedno rade sudionici i sudionice radionica i javnog razgovora Demokratizacije kulture sjećanja, održanih u Kninu 24.-26.09.2019.

1. Želimo oživjeti Stari grad

– trenutno je Stari grad Knin velikim dijelom pusta ruševina koja se i dalje urušava; obzirom na planove koje gradska uprava ima vidimo potrebu i mogućnost revitalizacije

2. Želimo osuvremeniti i osnažiti Kninski muzej i tvrđavu

– urediti dinamični muzej s relevantnim pričama, atraktivnim multimedijalnim postavom, s replikama arheoloških nalaza i dijelom originala u trajnoj posudbi od Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika  u Splitu (MHAS), s radionicama i pratećim događanjima za najširu javnost

– obnoviti rasvjetu i održavati stube prema Tvrđavi

3. Želimo urediti i na neki način sanirati Brdo Spas i srušeni spomenik NOB-u

 – urediti pristupnu stazu srušenom spomeniku Kninskoj operaciji, očistiti spomenik od divljeg raslinja i grafita, postaviti rasvjetu, vratiti ili napraviti replike reljefa na bazi spomenika

– urediti obližnje staro groblje iz kasnoantičkog perioda i epohe seobe naroda (6. st. n.e.) s vrijednim arheološkim ostacima

– javnu diskusiju o spomeniku i ovoj spomeničkoj baštini treba i dalje voditi

4. Želimo ojačati prisustvo sjećanja na željeznicu kao identitet grada

– održavati staru lokomotivu uz Trg Ante Starčevića, jednom u 5 godina osvježiti ju bojom

– uvesti turističke obilaske starim vlakom po okolici (do Kistanja, odnosno Golubića i Strmice)

– zapuštenu prugu od Kolodvora do Strmice staviti u funkciju, za turističke obilaske ali i kao javni prijevoz

– uvesti turistički vlakić do Tvrđave, koji bi se mogao penjati uskim krivudavim serpentinama

5. Želimo staviti informacije o starim toponimima u javni prostor


Demokratizacija kulture sjećanja je višegodišnji program, dio redovnih aktivnosti Umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon koju u 2019. godini podržava Zaklada Kultura nova. Program je u 2019. proveden u Drnišu i Kninu, uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH. Dio programa u Kninu proveli smo u suradnji sa Srednjom školom Lovre Montija i Narodnom knjižnicom Knin.

Naslovna fotografija: Knin, tribina u Narodnoj knjižnici (foto: Otvoreni likovni pogon)


[i] http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32088 (pristupljeno 16.10.2019.)

[ii] http://www.knin.hr/povijest/ (pristupljeno 16.10.2019.)