New Patrons / Novi naručitelji, 1990. – danas

Novi naručitelji su inicijative koje aktiviraju građane/ke da potaknu umjetničke projekte koji se odnose na oblikovanje javnog prostora ili kulturnog života njihove zajednice. Skupine građana/ki su naručitelji/ce umjetničkog rada te preuzimaju inicijativu za implementaciju toga rada u zajednici. Prema idejnom začetniku ovog modela 1990., Françoisu Hersu, cilj je Novih naručitelja da, ovlašćujući svakog/u građanina/ku da “javno izrazi potrebu za izradom, kao i da ocijeni ono što je izrađeno u ime umjetnosti”, potaknu razvoj “umjetnosti demokracije”. Radi se o tada strukturalno novom modelu odlučivanja o umjetnosti u javnom prostoru (odnosno prostoru zajednice) koji umjesto klasične kustoske pozicije ili pak stručnog žirija uvodi poziciju/ulogu medijatora/ice koji/a posreduje između umjetnika/ice i grupe građana/ki, koji/e su naručitelji projekta. Novi naručitelji trenutno djeluju u Francuskoj (Les Nouveaux Commanditaires), Njemačkoj (Neue Auftraggeber), Italiji (Nuovi Committenti / a.Titolo), Španjolskoj (Concomitentes i Artehazia), Belgiji (Die Nieuwe Opdrachgevers), Švicarskoj (Société suisse des Nouveaux commanditaires) i Kamerunu (Association des Nouveaux commanditaires du Cameroun).

Le Blé en Herbe je osnovna škola i dječji vrtić u Trébédanu, selu u Bretanji s 400 stanovnika. Nastavnici su provodili obrazovne programe za 60-tak djece u školi u koje su bili uključeni i njihovi roditelji, gradski vijećnici i stariji članovi sela. Osim što su udahnuli novi život ovom ruralnom području, njihove inicijative dovele su do okupljanja građana-pokrovitelja oko novog projekta. Oni su željeli proširiti funkcionalnost škole i učiniti je ekološki prihvatljivim mjestom za svakoga. Pozvali su produkt dizajnericu Matali Crasset, koji im je iznijela ambiciozan prijedlog: dodavanje dnevnih boravaka i kantina; konstrukciju pasivne kuće koja štedi energiju; povezivanje sa seoskim trgom i okolnom prirodom; razne kiparske elemente; zajedničke prostore koje mogu koristiti svi stanovnici sela. Projekt je školu pretvorio u središte aktivnosti i društvene interakcije – središte zajednice u pravom smislu te riječi.

Princip rada Novih naručitelja osmislio je 1990. godine francuski umjetnik François Hers a u međuvremenu je prerastao u međunarodni pokret sa sjedištima u Belgiji, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj…Do danas je realizirano 500-tinjak projekata na inicijativu građana kao naručitelja, u petnaestak zemalja. Svima je zajednički Protokol kako ga je definirao François Hers 1990. godine. Njime se definiraju uloge i odgovornosti svih sudionika u realizaciji zajedničkog umjetničkog rada:

  • Ovaj Protokol nudi svim osobama civilnog društva koje to žele, bez iznimke, bilo gdje, samostalno ili u suradnji s drugima, mogućnost da preuzmu odgovornost za narudžbu umjetničkog djela nekog umjetnika. Na pojedincu stavljenom u ulogu naručitelja je da shvati i iskaže razlog postojanja umjetnosti kao i zajedničkog ulaganja u stvaralaštvo.       
  • Protokol predlaže umjetnicima da stvore forme koje u svojoj beskonačnoj različitosti mogu odgovoriti na zahtjeve društva, te da kroz to prihvate podjelu uloga koja umjetničko stvaralaštvo čini kolektivnom a ne više privatnom odgovornošću.
  • Medijatorima, čija je uloga inače uspostaviti vezu između djela i javnosti, predlaže da također uspostave vezu između umjetnika, naručitelja, te nadalje svih drugih društvenih aktera kojih se to može ticati. Na medijatoru je da organizira njihovu suradnju. On donosi potrebna znanja o izboru medija i umjetnika, kao i kompetencije koje osiguravaju uspješnu izvedbu djela vodeći računa i o zahtjevima narudžbe i o zahtjevima stvaralaštva.
  • Medijator može, djelujući kao javni producent, podržati inicijativu umjetnika onda kad prosudi da se ona bavi suvremenom problematikom. 
  • Protokol predlaže demokratski izabranim dužnosnicima, pokroviteljima i odgovornima u javnom i privatnom sektoru da daju svoj doprinos razvoju jedne “demokracije s inicijativom” te da kroz političko posredovanje omoguće integraciju djela u zajednicu kojoj je namijenjeno. Takvi pojedinci mogu također preuzeti osobnu odgovornost za narudžbu koja odgovara potrebama kolektiva.                                                                              
  • Protokol predlaže istraživačima da unutar svojih raznih disciplina pomognu prepoznati nužnost umjetnosti, da smjeste poduzeto djelovanje u okvir i utemelje ga na razumijevanju konteksta i problematika pristupačnih široj javnosti.
  • Obvezujući se na jednaku podjelu odgovornosti, skup aktera prihvaća da će pregovorima rješavati napetosti i sukobe svojstvene javnom životu u demokraciji. 
  • Umjetničko djelo, koje je samo postalo akter u javnom životu, više nije samo simbolički izraz jedne individue već ljudi odlučnih da formiraju društvo dajući zajednički smisao suvremenom stvaralaštvu.Financirano privatnim i javnim potporama, djelo postaje vlasništvo zajednice, a njegova se vrijednost više ne mjeri u onoj tržišnoj, već u uporabnoj koju ono ima za zajednicu te u simboličkoj vrijednosti koju mu zajednica pridaje.

Prijevod izvornika na francuskom, preuzetog sa stranice http://www.nouveauxcommanditaires.eu/fr/44//  (posjećeno 27.5.2021.) – prevela: Martina Bobinac, doradile Kristina Leko i Maša Štrbac.

Naslovna fotografija je preuzeta iz časopisa Spike, proljeće 2019.