Međunarodna konferencija Participation in Art/Museums održana je 4. i 5. rujna 2025. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na njoj su se okupili stručnjaci iz različitih područja – vizualna kultura, muzeologija, sociologija, antropologija, povijesti umjetnosti i šire – koji su kroz svoja izlaganja predstavili razne participativno-umjetničke prakse te ideje i problematike koje prate takve projekte. Putem sadržaja kojega je nudila, možemo zaključiti kako je središnja tema konferencije bila zagovaranje politike koja uključuje širu zajednicu, građane prilikom kreativnog i umjetničkog djelovanja u javnim prostorima – jedna vrsta kulturne demokratizacije. Također, još jedna od ključnih tema skupa bila je otklanjanje stigme elitizacije umjetnosti te otklon prema stavu koji promiče umjetničko djelovanje kao prestiž samo za odabrane. Program skupa obuhvaćao je četiri sesije te je zaključen predstavljanjem projekata platforme Novi naručitelji HR. U ovome tekstu osvrnut ćemo se samo na taj posljednji dio konferencije koji nosi naziv NEW PATRONS – ENGAGING COMMUNITY IN COMMISSIONING ART IN PUBLIC SPACE – short presentations of the methodology and ongoing projects in Croatia.
Na početku sesije, moderatorica Željka Miklošević predstavila je metodologiju Novih naručitelja (New Patrons / Nouveaux Commanditaires). Radi se o modelu koji se u zapadnoj Europi, ponajviše u Francuskoj (od kuda i potječe) i Njemačkoj, provodi od devedesetih prošloga stoljeća. Medijator (osoba iz kulturnog sektora) samoinicijativno dolazi u zajednicu ili na poziv samoorganiziranih građana. On/a sluša potrebe zajednice te kroz razgovor pokušava dokučiti kojim sadržajima zajednica teži u svojoj sredini, a koji se mogu odvijati i/ili realizirati u javnom prostoru kroz umjetnički rad. Kada se kroz razgovor kristalizira ideja – kao što to može, na primjer, biti da se zapušteni prostor pretvori u mjesto okupljana i druženja – medijator predlaže umjetnika iz bilo kojeg područja. Najčešće to bude likovna umjetnost, ali umjetnik/umjetnica može biti i iz područja dramskih umjetnosti ili svijeta glazbe. Medijator povezuje umjetnika i zajednicu te svi zajedničkim resursima osmišljavaju i kreiraju projekt za dobrobit zajednice. Do sada je putem modela Novih naručitelja nastalo više od 500 umjetničkih djela diljem svijeta, a Miklošević je predstavila dva – jedan iz svjetske baštine, Moja planina (Ma montagne) u Pailheroisu u Francuskoj iz 2016. godine te Lubenicu iz Siska, primjer realizacije modela Novih naručitelja u Hrvatskoj koji je nastao na prelazu iz 2023. u 2024. godinu.
Nakon toga je Jasmina Šarić, članica neprofitne organizacije Culture Hub Croatia koja trenutno koordinira platformu Novih naručitelja u Hrvatskoj, u svome izlaganju predstavila projekte koje su ostvarili unutar organizacije. U njihovoj bazi koja nosi naziv [PROSTOR], ostvarili su mnoge zanimljive programe koji su orijentirani na umjetnički rad u zajednici te kretivne participativne prakse, a njihovi počeci započinju od osnutka 2021. godine. Godinu dana nakon osnutka, zainteresirana susjeda ukazuje timu CHC na neiskorišten zeleni prostor ispred samoga [PROSTOR] te nešto vremena nakon započinje proces revitalizacije javnog prostora po modelu Novih naručitelja – poznat kao projekt „Livada“. CHC nakon preuzimanja koordinacije platforme Novih naručitelja HR 2023. organizirao je niz manjih akcija i pilot projekata, a projekt „Livada“ još nije realiziran u njegovoj potpunosti, no uspješno napreduje: u 2025. godini formirana je naručiteljska grupa koja je pokrenula inicijativu čišćenja, razvijala ideju projekta te tražila najprikladnijeg umjetnika/umjetnicu za narudžbu – sve u skladu s metodologijom Novih naručitelja. Veselimo se svjedočit finalnoj verziji „Livade“!
Iduća izlagačica bila je Sonja Leboš s temom Participation in Art – the Case-Study of the EU Project ALILAND (Art Living Lab to Repair the Land). Kao što i sam naslov predavanja ukazuje, Leboš je predstavila projekt ALILAND koji spaja platforme iz Hrvatske, Njemačke i Španjolske. Projekt je fokusiran na revitalizaciju prostora koji su privremeno rabljeni iz gospodarsko-ekonomskih razloga, a kada su njihovi resursi iskorišteni do maksimuma, napušteni su od strane korisnika te prepušteni slučaju, zajedno s ekološkim i društvenim posljedicama koje je investitor načinio. Istraživani su problemi rudarske industrije u Španjolskoj (Palencia), masovna poljoprivredna industrija u Njemačkoj (Wietstock) te energetske transformacije krajolika u Hrvatskoj (Šibenik). Sam projekt započeo je u siječnju ove godine, a ideja jest utvrditi stabilne zajednice između aktera europskih teritorija. Tako bi se olakšali inovacijski ekosustavi za postizanje umjetničkih rješenja temeljenih na prirodi te bi se promicala transverzalne kulture participacije koje odgovaraju na ekološke izazove; cilj je pokazati kako umjetnost i kultura mogu intervenirati u održivosti. Više o samome projektu možete saznati i na njegovoj mrežnoj stranici.
Posljednja izlagačica koja je predstavila projekt po modelu Novih naručitelja bila je Maša Štrbac. Uredimo zdenac nastao je kao inicijativa samoorganiziranih mještana Gornjeg Stenjevca – za građane od građana. Projekt je podržan i pokrenut od strane platforme Otvoreni likovni pogon te je skupina građana pristala na provedbu projekta po modelu Novih naručitelja – čime oni postaju naručiteljska grupa, a Štrbac njihova medijatorica. Nakon usuglašavanja na koji način bi obnovili Stenjevački zdenac, studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavili skice za arhitektonska rješenja za odabrani bunar, na temelju želja i potreba koje su izrazili stanovnici. Projekt je trenutno u stagnaciji, no s obzirom na njegov visoki potencijal, vjerujemo da će se uskoro ostvariti.
Ukoliko ste zainteresirani, više o samom skupu možete pročitati putem mrežne stranice konferencije. Skup je dio aktivnosti u sklopu HRZZ projekta IP-2022-10-9843 Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća, a organizira ga Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Arhivom za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Konferencija se održavala na engleskom jeziku.
Fotografije: dio fotografija je ustupljen ljubaznošću izlagačica, a dio preuzet sa službenih internetskih stranica projekata. Autorica fotografija sa same sesije na konferenciji je Buga Kranželić.
