U subotu, 10. svibnja 2025., razgovarali smo s mještanima i mještankama Zapruđa o njihovom kvartu, o tome što u njemu vole, što im nedostaje. Svaki sugovornik/sugovornica nam je na svoj način predstavio kako on/a vidi svoj kvart; neki su više komentirali kako bi voljeli vidjeti budućnost u svom Zapruđu dok smo s drugima zakoračili u povijest kvarta. Članice plaforme su ih upoznale s primjerima umjetničkih radova koje su stanovnici Siska, Požege, Zagreba ali i drugih gradova u Europi, u proteklih 30 godina naručili sa željom da istaknu vrijednosti svoje zajednice ili u njima potaknu pozitivnu promjenu. Osim Zapruđana i Zapruđanki, pridružili su nam se i stanovnici drugih kvartova.
U razgovorima su naši sugovornici i sugovornice kao vrijednosti Zapruđa istaknuli brojne zelene površine, koje bi se mogle oplemeniti umjetničkim radovima, možda u suradnji s okolnim osnovnim školama, primijetila je jedna starija gospođa. Kvart je ugodan za život, svi su potvrdili, osnovne usluge su na dohvat ruke, no starijima nedostaje mjesto za okupljanje i druženje, sa stručnim osobljem koje bi i one slabije pokretne i bolesne moglo uključiti u aktivnosti. Stanare u jednoj zgradi povezuje mačak oko kojeg se zajednički brinu. U Zapruđu su sredinom 1960-ih podignute tzv. limenke koje je projektirao Bogdan Budimirov, a kao privremeno rješenje namijenjeno ljudima koji su u poplavi 1964. ostali bez svojih domova. Limenke stoje i danas, a njihovi su stanari samoinicijativno ojačali konstrukciju. Do 1990-ih su u jednom dijelu kvarta bile barake u kojima su stanovali radnici, uglavnom stranoga podrijetla, a 1990-ih izbjeglice – danas tih baraka više nema. U Zapruđu su živjeli neki od poznatih umjetnika, dugogodišnji ravnatelj Komedije Vlado Štefančić, Ana Štefok, Medo (Branko Marušić) iz 4M. Jedan je sugrađanin predložio da se usporedi izgled kvarta nekad i danas, posebno kompleks u centru u kojem je nekad bila NAMA i tržnica, a kao kuriozitet napomenuo da je današnja osnovna škola Zapruđe jedno vrijeme nosila ime Karla Marxa.
Osim stanovnika Zapruđa, pridružili su nam se i stanovnici Travnog i Donjeg Vrapča. U Travnom također ima dovoljno zelenih površina, ali bilo bi ih dobro urediti, smatra mlađi sugrađanin sa djetetom. Gospođa koja je u Zapruđu vodila frizerski salon, napomenula je kako u Donjem Vrapču, u kojem živi, nedostaje zelenih površina, te na lokaciji nekadašnje tvornice TOZ prepoznaje potencijal za uređenje prostora za igru i druženje – rado će nam ga pokazati prvom prilikom. Zahvaljujemo svim sugovornicima-cama na vremenu i trudu kojeg su uložili da promisle o potrebama njihova naselja, te ćemo njihova razmišljanja i bilješke predstaviti na izložbi krajem godine.
Razgovor je dio programa Umjetnost u našem kvartu, kojeg provodi umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon, članica platforme Novi naručitelji HR, uz potporu Grada Zagreba. Program se realizira u partnerstvu s gradskom ustanovom Novi prostori kulture, u okviru programa Zagrebački kvartovi kulture.
Fotografije: Samir Cerić Kovačević i Lana Udovičić
