Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti je dokumentarno-edukativni izložbeni projekt koji se bavi demistifikacijom ekonomije inscenirajući u današnjem vremenu istoimenu studiju Rudolfa Bićanića iz 1936. god. Izašavši iz zatvora u kojem je zbog kritičkog pisanja o ekonomiji i političkog djelovanja među seljacima proveo tri godine, Bićanić je mjesecima pješice putovao po pasivnim krajevima Banovine Hrvatske te podrobno zabilježio društveno-ekonomske odnose i životne prilike krizom osiromašenog stanovništva. Osamdeset godina poslije, umjetnica Kristina Leko putovala je istim krajevima, od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i otoka, razgovarala s ljudima te na Bićanićevom tragu zabilježila životne okolnosti i aktualne društvene i ekonomske probleme. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta – članovima osam obitelji. Je li pasivnost dominantna narodna psihološka odlika danas? Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Premijerno predstavljena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2016. godine, izložba je muzejski prostor pretvorila u imaginarno selo od osam kuća, iscrtavši njihove tlocrte na podu muzeja. Unutar tlocrta izložena je prikupljena građa, prema odabiru umjetnice u suradnji sa protagonistima: video instalacije tj. filmski materijal, dokumenti, obiteljske i ine fotografije, predmeti kućanstva i osobni predmeti, te autentični namještaj kojim je rekonstruirano nekoliko stvarnih životnih prostora. Neodvojivi dio izložbe bio je za tu priliku posebno osmišljen edukativno-performativni program, kojim je autorica, uz pomoć suradnica, filozofkinje Ankice Čakardić i kazališne redateljice Anice Tomić, te muzejske pedagoginje Kosjenke Laszlo Klemar na format izložbe primijenila koncept aktivne publike iz Brechtovih poučnih komada koncipiranih također u vrijeme krize, početkom 1930-ih godina. Tijekom šest tjedana, u sklopu performativno-edukativnog programa, dvadeset vodiča i vodičkinja studentske i apsolventske populacije moderiralo je vodstva kroz izložbu u formi dvosatnih diskusija.
Na iskustvima te izložbe, u 2017. godini pokrenut je istoimeni edukativno-umjetnički projekt. Program je obuhvaćao posjet i upoznavanje s umjetničkim i dokumentarnim materijalom multimedijske izložbe „Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti“ te sudjelovanje u cjelodnevnim edukativnim radionicama, a bio je namijenjen učenicima trećih i četvrtih razreda srednjih škola. U osmišljavanju i razradi umjetničko-edukativnih radionica sudjelovali su istaknuti stručnjaci s područja participativne i kazališne umjetnosti, edukacije i filozofije – Kristina Leko, participativna umjetnica/autorica izložbe i projekta; dr.sc. Boris Jokić, pedagog i psiholog, dr. sc. Nataša Govedić, kazališna pedagoginja; Anica Tomić, kazališna redateljica… Radionice se zasnivaju na moderiranim raspravama koje, kroz aktivno sudjelovanje i interakciju, mladima omogućuju stjecanje znanja o relevantnim društveno-ekonomskim problemima današnjice te potrebnih kompetencija i vještina nužnih za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu s ciljem njegove dobrobiti i napretka. Rasprave su usmjerene na utvrđivanje razloga postojanja određenog društvenog ili ekonomskog problema apostrofiranog izložbenim materijalom (crno tržište, korupcija, iskorištavanje prirodnih resursa…) te iznalaženje mogućih rješenja. Poticaj za raspravu predstavljaju pitanja s kojima se mladi u kontekstu društvo-ekonomija najčešće susreću, primjerice “Je li iseljavanje jedino rješenje?”; “Kako mogu napredovati?”; „Je li za upis na fakultet ili za zapošljavanje nužna „veza“? (…). Projekt je preporukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa klasificiran kao primjeren inderdisciplinarni nastavni sadržaj za završne razrede srednjih škola.
U rujnu 2018. godine realizirala se radionica u Drnišu. Pod vodstvom mlade umjetnice Veronike Šindilj i uz sudjelovanje Tomislava Ožegovića i Zvone Marina, učenici opće gimnazije, ekonomske i poljoprivredne škole osvrnuli su se na lokalno relevantne probleme i pokazali da o njima itekako mogu dati zrelo mišljenje i pokazati interes. Bilo je riječi i o pokretanju tečaja za mlade pršutare te drugim opcijama koje bi omogućile ostanak mladih u rodnom gradu, a poruke su sljedeće:
“Treba poticati mlade ljude da ulažu u svoj grad i pomoći im u tome”; “Opet bih sudjelovala u diskusiji jer je korisno slušati savjete onih koji su ostali u rodnom kraju i osigurali si pristojan život zahvaljujući svom trudu i radu”; “Država bi trebala imati ulogu u poljoprivredi i ‘malim’ poslovima. Trebalo bi biti više ovakvih izložbi da se više ljudi osvijesti”.
“Od 21 učenika, samo šestero njih zna što želi upisati. Obeshrabreni su, kažu, onime što svakodnevno čuju. Česte priče o završenim fakultetima, a potom teškom i nikakvom pronalasku posla pa u konačnici i tužnoj priči odlaska iz zemlje očigledno je i u njihovim mladim životima već dobrano ostavilo i ne tako pozitivan pogled na budućnost. Slušajući sve to, sve više sam sigurna kako umjesto lamentiranja o tome kako su mladi danas za sve nezainteresirani možda, samo možda trebamo stati pred njih, priznati da smo odgovorni i upitati ih da nam kažu što je ono što ubuduće trebamo mijenjati. Nije ni čudo, stoga, što su odgovori na pitanje o tome da li bi opet sudjelovali u diskusiji mahom potvrdni uz priložene razloge kako su to teme koje se tiču budućnosti i treba ih rješavati.” (Veronika Šindilj)
Uz radionicu je u Staroj mlinici u Drnišu postavljen segment izložbe vezan uz Dalmatinsku zagoru i zaleđe. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta – članovima obitelji Zvone Marina te predstavnicima braniteljske zadruge.
Izložba je ostvarena u partnerstvu s Gradskim muzejom Drniš, kustosicom Antonijom Tomić i ravnateljem Davorom Gaurinom.
Projekt je tijekom 2017. godine proveden u četiri lokalne zajednice, u Šibeniku, Visu, Požegi i Sisku. U diskusijama je sudjelovalo oko 650 mladih. Projekt se realizirao uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”. Fotografije i kratke osvrte na događanja moguće je pregledavati na FB stranici KAKO ŽIVI NAROD – Izvještaj o pasivnosti.
